NEVIDLJIVE PRIČE
ZagrebDox: Prvi festivalski dan otvaraju inovativni programi Audio Dox i Foto Dox

Prvi cjelodnevni program ovogodišnjeg izdanja ZagrebDoxa otvara se inovativnim naslovima iz programa Audio Dox i Foto Dox, koji radijske dokumentarce, zvučne eseje i fotografske izložbe smješta u dotad izdvojen prostor kinodvorana.
Audio Dox u ponedjeljak donosi dokumentarnu radijsku dramu „Skockaj se!” Dražena Krešića, koji je šest mjeseci pratio mladića koji se na vrijeme nastoji izliječiti od ovisnosti o kockanju, kao i „Nesreću, razina 2” Violette Gitton, snimljenu u klinici gdje je autorica hospitalizirana zbog pogoršanja psihološkog stanja tijekom karantene.
Filmski program, također u ranim poslijepodnevnim satima, počinje ekvadorskim naslovom „Carmela i hodači” Luisa Herrere i Estebana Colome o ženi koja na granici Ekvadora i Kolumbije pomaže tisućama migranata koji pješače Južnom Amerikom.
Regionalnu konkurenciju otvara kratki film „Lavanda” Mateje Raičković, gdje naslovni motivi prirode redateljicu prate intimnom trasom ponovne izgradnje identiteta i nošenja s traumom, a trauma se javlja i unutar novog programa Doxa otpora, „Tragovima” Alise Kovalenko i Marysije Nikitiuk o Ukrajinkama, žrtvama silovanja u ratu.
Program se nastavlja filmom „Nemilosrdne” Ise Willinger koja polazeći od citata da žene snimaju „okrutnije” filmove razgovara s filmašicama o prikazima rodnih nejednakosti moći i statusa, poniženja, trauma.
Slijede „Konj prve klase” Lassea Lindera, koji duhovito prikazuje kozmopolitsku, no i etički dvojbenu svakodnevicu jedne od najslavnijih svjetskih kobila u disciplini preponskog jahanja i „Sjećanje” Vladlene Sandu koju je prati na putovanju dječjim sjećanjima na etničko nasilje tijekom sloma Čečenske Republike.
„Putnici” Davida Bingonga dočaravaju egzistencijalne tjeskobe i ljudskost skupine migranata koja bježi u Europu kako bi uzdržala svoje obitelji, dok „Crna voda” Natxa Leuze vodi gledatelje u Bangladeš, koji će do 2050. potapanjem izgubiti većinu svojeg tla.
Paralelni program donosi „Ispovijesti jednog madeža”, u kojemu se redateljica Mo Tan vraća nakon sedam godina u Kinu koja u kontaktu s obitelji razrađuje tradicijska uvjerenja u složenu raspravu o obiteljskim odnosima i smrtnosti.
Potresni naslovi Stanja stvari nastavljaju se „Zapisima pravog kriminalca” ukrajinskih filmaša Andrija Alferova i Aleksandra Rodnjanskog, kojega je ruski sud u odsutnosti osudio zbog antiratnih uvjerenja.
„Temelji” Kinge Michalske, prvi naslov ovogodišnjeg Kontroverznog Doxa, ocrtava svakodnevicu Poljaka koji žive na nekad ključnim područjima Holokausta, a „Lomeći prepreke” Sare Khaki i Mohammadreze Eynija portretiraju razvedenu Iranku, bivšu primalju i motociklisticu koja postaje vijećnica u svom selu zalažući se za ženska prava.
Svjetsku premijeru na festivalu imat će „Mirna dolina” Sebastijana Borovčaka koji istražuje surovost terena pitoresknog ličkog sela, a bit će tu i„Prošla nesvršena budućnost” Morteze Ahmadvanda i Firouzeh Khosrovani o iranskoj izbjeglici koja putem nadzornih kamera iz svojeg američkog doma promatra živote svojih roditelja.
O muškosti, vlakovima, traumama i jednom pijetlu
Prvi ovogodišnji naslov Happy Doxa je film „Najdraži muškarci na svijetu” Josefine Exner i Sebastiana Gerdesa koji razmatra teme patrijarhata i muškosti u suvremenom društvu, a prikazuje se i „Vlak prođe svaki dan i nikada ne stane” Vlada Petrija o životu jednog rumunjskog sela.
Večernji program otvara se „Flanom” Zahre Ghandour o odraslom tumačenju trauma iz djetinjstva, a nastavlja „Ženom koja je dirala leoparda” Patience Nitumwesiga, portretom ugandske disidentkinje Dr. Stelle Nyanzi.
Stvarnost političke brutalnosti javlja se i u „Misiji”, sirovoj montaži prizora iz bolnica u Gazi, gdje liječnici nastoje spasiti živote pacijenata usred bombardiranja i urušavanja zgrada.
U „Pijetlu Sanyiju” Lotte Salomons prikazuje se život malog mađarskog grada ujedinjenog oko pijetla koji je pobjegao s tržnice, a tu su i „Medo u šparugama” Ivana Grgura, priča o epidemiji lažnih vijesti na primjeru jednog medvjeda i „Pozdrav iz sekretarijata” Ivana Ramljaka, kolaž fotografija iz napuštene policijske postaje.
U programu je i „Otapanje” Nikolausa Geyrhaltera, vizualno impozantan dvosatni asamblaž najzanimljivijih zaleđenih krajolika diljem svijeta, od Kanade do Japana te filmovi „Kabul, između molitvi” Aboozara Aminija o svakodnevici mladog talibanskog vojnika i „Razrješenje” Michała Marczaka govori o mentalnom zdravlju mladih
Program prvog dana ZagrebDoxa zatvorit će „Sve moje sestre” u kojem iranski redatelj Massoud Bakhshi prati odrastanje svojih nećakinja u atmosferi rodnog ugnjetavanja i „Punk pod komunističkim režimom” Andreja Košaka, prvi naslov Glazbenog globusa, koji podsjeća na ljubljansku punk supkulturu.
Novi festivalski program Foto Dox
Festival ove godine predstavlja novi program - Foto Dox, koji predstavlja selekciju autora dokumentarnih fotografija koje se prikazuju u kinu.
„Arhiv izgubljenih teritorija” kolektiva Sputnik Photos istražuje kulturnu topografiju Istočne Europe i tragove nasljeđa SSSR-a, „Točke zastoja” Armina Grace kulturno samoodređenje ljudi u razdiljenoj BiH, Dea Botica u „Delti Oscar Mike” kao jedina žena u posadi teretnog broda tematizira obiteljsko pomorsko nasljeđe, a Jovana Semiz u „Granicama slobode” gradi intimni katalog prizora adolescentskog istraživanja svoje autonomije.
Izložba „Crno zlato” Mitara Simikića vizualno mapira povijest rudarskog grada Ugljevika, „Katastrofa brze mode” Magnusa Wennmana razotkriva etičko i ekološko naličje neodržive industrije jeftine odjeće, „DISPLACEMENT Planinska 7” Petre Slobodnjak donosi niz duhovitih kadrova života u iznajmljenom stanu, dok je „Priroda, kemija i društvo” Bojana Mrđenovića svojevrsna studija utjecaja industrijalizacije na okoliš i njegove žitelje.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare